Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje

Medicinski tehničar: Nedeljko Vukalović, med. tehničar
Tel: 042/393-603; 042/ 393-091

Radno vrijeme:                                                                                         
Ponedjeljak: 07-15 h    
Utorak: 07-15 h
Četvrtak: 07-15

Dnevna bolnica:
Ponedjeljak: 07-15 h
Utorak: 07-15 h
Četvrtak: 07-15 h

Ambulanta za bol nalazi se na III. katu zgrade kirurgije, a u sklopu koje se nalazi i dnevna bolnica za nadzor bolesnika nakon učinjenog medicinskog zahvata ili blokade.

Pregled bolesnika u Ambulanti za bol vrši specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, a za pregled se potrebno naručiti osobno ili putem telefona u radno vrijeme ambulante, tj. ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom od 07-15 h. Za pregled je potrebna uputnica za specijalistički pregled kao i sva postojeća medicinska dokumentacija vezana uz dotadašnje liječenje akutne ili kronične boli (RTG slike, spec.nalazi, i sl.).

Svakog se bolesnika tijekom pregleda detaljno informira o predviđenim medicinsko-kirurškim postupcima liječenja boli, kao i mogućim komplikacijama planiranog postupka, te mu se uručuje informirani Pristanak za medicinsko-kirurški postupak liječenja boli. Svojim potpisom bolesnik potvrđuje da je detaljno obavješten o predloženom postupku liječenja boli, kao i o mogućim komplikacijama postupka te da pristaje na njegovo izvođenje.

Nakon učinjenog medicinsko-kirurškog postupka liječenja boli ili nakon aplikacije terapije na već postojeći kateter, bolesnika se, prema potrebi, zaprima u dnevnu bolnicu na nekoliko sati tijekom kojih se vrši nadzor vitalnih funkcija, a nakon stabilizacije stanja, bolesnika se otpušta kući.

Ambulanta za bol namijenjena je za liječenje akutne i kroniče boli, a koja je prethodno već bila tretirana sa strane obiteljskog liječnika, neurologa, ortopeda i fizijatra.

Tel: 042/ 393-504

Radno vrijeme:
Ponedjeljak: 08-12 h
Utorak: 08-12 h
Srijeda: 08-12 h
Četvrtak: 08-12 h
Petak: 08-12 h

Pregled hospitaliziranih bolesnika na odjelu vrši se radnim danom od 07-08 h i od 12-15 h.

Anesteziološka specijalistička ambulanta nalazi se u podrumu zgrade kirurgije, a pregled bolesnika vrši specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. 

Za pregled je potrebna uputnica za specijalistički pregled, ispunjeni Upitnik prijeanestezijske obrade (ispunjava ga nadležni liječnik obiteljske medicine), traženi laboratorijski nalazi, očitani EKG i u slučaju da je bolesnik stariji od 60 godina, očitani RTG pluća i srca. Ukoliko bolesnik boluje od teže kronične bolesti i redovito se kontrolira kod nadležnog specijaliste, potrebno je donijeti i svu postojeću dokumentaciju.

Tijekom pregleda u Anesteziološkoj ambulanti bolesnika se informira o postupcima i mogućim komplikacijama anestezije te mu se uručuje i Pristanak za primjenu anestezije koji bolesnik potpisuje na dan operacije.

Ukoliko je medicinska dokumentacija nepotpuna ili su potrebne dodatne pretrage ili pregledi specijalista, bolesnika se više ne naručuje, nego se prima isti dan nakon kompletiranja dokumentacije.

Odjel za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje nalazi se u sklopu zgrade kirurgije, a sastoji se od:

• Odsjeka za intenzivno liječenje (I.kat) i reanimaciju (prizemlje)
• Odsjeka za anesteziologiju i operacije (I.kat)
• Anesteziološke specijalističke ambulante (podrum)
• Ambulante za bol (III.kat)

Na odjelu radi 12 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, 6 specijalizanata, 2 umirovljena specijalista vezana uz Ugovor o djelu, 4 medicinske sestre-tehničari sa završenom Visokom zdravstvenom školom, 1 viša medicinska sestra, 26 medicinskih sestara-tehničara sa završenom srednjom medicinskom školom i 3 djelatnice na poslovima čišćenja. Na određeno vrijeme zaposlena je još jedna medicinska sestra sa završenom Visokom zdravstvenom školom i jedna sa završenom srednjom medicinskom školom.

Područje našeg djelovanja obuhvaća preoperativni pregled i optimizaciju stanja bolesnika, izvođenje opće ili regionalne anestezije, intraoperativni nadzor bolesnika i održavanje vitalnih funkcija za vrijeme operacije kao i postoperativni nadzor u sobi za buđenje te uklanjanje boli poslije operacije.

Također, u sklopu Jedinice intenzivnog liječenja, uz stalnu prisutnost liječnika i posebno educiranih medicinskih sestara, kroz 24 sata zbrinjavamo i liječimo sve najteže operirane, politraumatizirane i druge vitalno ugrožene bolesnike. Uz pomoć mnoštva suvremenih i sofisticiranih dijagnostičkih i terapijskih uređaja, ponovno uspostavljamo i održavamo bolesnikove vitalne funkcije (funkcije pluća, srca, krvotoka, bubrega, jetre, itd.), pri čemu usko surađujemo s kirurzima, a po potrebi, i s liječnicima drugih specijalnosti.

U Anesteziološkoj specijalističkoj ambulanti procjenjujemo i optimiziramo bolesnikovo stanje prije operacije te bolesniku dajemo informacije o pojedinim vrstama anestezije kao i o postupcima koji se pri tome izvode.

U Ambulanti za bol liječimo bolesnika s akutnom ili kroničnom boli prethodno već tretiranom od strane liječnika drugih specijalnosti, npr. liječnika obiteljske medicine, neurologa, ortopeda ili fizijatra, a liječenje uključuje primjenu različitih medicinsko-kirurških postupaka koji ponekad zahtijevaju i boravak bolesnika u dnevnoj bolnici kroz nekoliko sati.

Voditelj odsjeka: Jadranka Premužić, dr.med.

Glavni med. tehničar odsjeka, v.d: Nedjeljko Vukalović, med.tehničar

Zamjenik glavnog med. tehničara odsjeka: Velimir Golub, med.tehničar

Tel: 042/ 393-039; 042/ 393-040

Specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, zajedno sa anesteziološkim tehničarima na Odsjeku za anesteziologiju i operacije, sudjeluju u preoperativnoj pripremi bolesnika za zahvat, kao i u uvodu, održavanju i buđenju iz anestezije. Intraoperativno nadziru vitalne funkcije bolesnika, a u razdoblju poslije operacije određuju i provode metode liječenja postoperativne boli.

Odsjek za anesteziologiju i operacije djeluje u sklopu centralnog operacijskog trakta koji obuhvaća:

5 kirurških op. sala:

• abdominalna
• traumatološka
• torako-vaskularna
• op.sala za dječju kirurgiju i neurokirugiju
• op. sala za plastično - rekonstruktivnu kirurgiju i hitne kirurške zahvate
• 1 ortopedsku op.salu
• 1 okulističku op.salu

Operacijskog trakta Odjela za ženske bolesti i porode koji obuhvaća:

• 1 ginekološku op.salu
• 1 opstetričku op.salu
• 1 op.salu za manje ginekološke zahvate

Operacijskog trakta Odjela za urološke bolesti koji obuhvaća:

• 1 op.salu za velike urološke zahvate
• 1 op.salu za endoskopske zahvate

Operacijskog trakta Odjela za bolesti uha, grla i nosa: 1 op. sala

Odjela za radiološku dijagnostiku: prostorija za CT dijagnostiku

Odsjek za anesteziologiju i operacije opremljen je modernim anesteziološkim aparatima i suvremenim monitorima s automatskim mjerenjem neinvazivnog i invazivnog krvnog tlaka, EKG-a, pulsne oksimetrije, tjelesne tempertaure, a po potrebi i neuromuskularnim monitoringom i BIS-om.

Svi bolesnici predviđeni za elektivni ili hitni operacijski zahvat potpisuju suglasnost i informirani Pristanak za primjenu anestezije kojim potvrđuju da su obaviješteni o postupcima i mogućim komplikacijama za vrijeme anestezije, kao i da pristaju na predložene, a u slučaju potrebe i na druge anesteziološke postupke. I trudnice u kojih je postavljena indikacija za epiduralnu analgeziju za porod, također potpisuju informirani Pristanak na olakšavanje porođajnih boli metodom epiduralne analgezije kojim potvrđuju da su upoznate o metodi i mogućim komplikacijama, kao i da pristaju na njeno izvođenje.

Voditelj odsjeka: prim. Renata Krobot, dr.med.

Glavna sestra odsjeka: Ksenija Kukec, dipl.med.techn.
Tel: 042/393-091
Fax: 042/393-096

Posjete bolesnicima: 
radnim danom od 14-16 h;
subotom, nedjeljom i blagdanom od 13-16 h;
informacije o bolesnicima od 14-15 h

Odsjek za intenzivno liječenje i reanimaciju sastoji se od:

• Jedinice intenzivnog liječenja
• Sale za reanimaciju
• Sobe za postanestezijski oporavak bolesnika

JEDINICA INTENZIVNOG LIJEČENJA (JIL)
Jedinica intenzivnog liječenja smještena je na I. katu zgrade Kirurgije i ima 7 kreveta.

U Jedinici intenzivnog liječenja svakodnevno zbrinjavamo i liječimo teško politraumatizirane, kirurške, neurokirurške, ginekološke, urološke, otorinolaringološke, neurološke, pulmološke, pedijatrijske, neonatološke, infektološke i druge vitalno ugrožene bolesnike, i to uz primjenu najsuvremenijih metoda dijagnostike i liječenja. Tijekom 2010. godine u našoj Jedinici intenzivnog liječenja liječena su ukupno 633 bolesnika.

Bolesnici zaprimljeni u Jedinicu intenzivnog liječenja potpisuju suglasnost i informirani Pristanak na liječenje i primjenu metoda dijagnostike i terapije na odjelu intenzivnog liječenja, kojim potvrđuju da su obaviješteni o metodama dijagnostike i liječenja na odjelu za intenzivno liječenje, kao i da pristaju na primjenu predloženih, a u slučaju potrebe i drugih medicinskih metoda za njihovo liječenje.

Ako je bolesnik maloljetan, ako nije pri svijesti ili ako nije sposoban za rasuđivanje, pismeni pristanak na liječenje daju roditelji, bračni drug, punoljetna djeca, punoljetna braća i sestre, odnosno skrbnik ili zakonski zastupnik te osobe. Pismena suglasnosta za liječenje nije obavezna ako bi zbog njenog pribavljanja proteklo vrijeme zbog kojeg bi život te osobe bio ugrožen.

SALA ZA REANIMACIJU

Sala za reanimaciju smještena je u prizemlju zgrade Kirurgije, neposredno uz prijemnu kiruršku ambulantu. U poptunosti je opremljena za prijem i oživljavanje najtežih, vitalno ugroženih bolesnika. Reanimacijski tim sačinjavaju specijalist anesteziolog iz Jedinice intenzivnog liječenja te dežurni anesteziološki tehničar kojeg, po potrebi, mijenja sestra iz JIL-a.

SOBA ZA POSTANESTEZIJSKI OPORAVAK BOLESNIKA
Soba za postanestezijski nadzor bolesnika nalazi se na I. katu zgrade kirurgije, neposredno uz centralni operacijski trakt i Jedinicu intenzivnog liječenja. Opremljena je suvremenim uređajima za nadzor vitalnih funkcija kao i respiratorom u slučaju potrebe za kontroliranom ili asistiranom ventilacijom. U sobi za postanestezijski oporavak bolesnika zaprimaju se svi bolesnici operirani u sklopu centralnog kirurškog trakta (kirurški, ortopedski, okulistički), a po potrebi i oni operirani u sklopu operacijskog trakta Odjela za bolesti uha, grla i nosa.

Ako je bolesnik maloljetan, ako nije pri svijesti ili ako nije sposoban za rasuđivanje, pismeni pristanak na liječenje daju roditelji, bračni drug, punoljetna djeca, punoljetna braća i sestre, odnosno skrbnik ili zakonski zastupnik te osobe. Pismena suglasnost za primjenu anestezije nije obavezna ako bi zbog njenog pribavljanja proteklo vrijeme zbog kojeg bi život te osobe bio ugrožen.

Koordinator za eksplantacije: Zvjezdana Kotorac-Kreček, dr.med
Zamjenik koordinatora: Renata Krobot, dr.med.
Medicinska sestra: Ksenija Kukec, dipl.med.techn.
Tel.: 042/393-091
Fax: 042/393-096

Službu za eksplantacije Opće bolnice Varaždin čine koordinator za eksplantacije, zamjenik koordinatora za eksplantacije i glavna medicinska sestra odjela. Članovi eksplantacijskog tima sudjeluju u dijagnostici moždane smrti, održavanju potencijalnog donora te u pripremi i neposrednom procesu eksplantacije.

Služba za eksplantacije u provođenju i pripremi procesa eksplantacije usko surađuje s mnogim specijalistima, npr. neurolozima, specijalistima nuklearne medicine, kirurzima, kardiolozima, okulistima, kao i s Kliničkim laboratorijem, Odjelom za radiološku dijagnostiku i Odjelom za transfuziju Opće bolnice Varaždin.

Eksplantacija je plemeniti čin koji omogućuje spašavanje nekoliko života nakon što se jedan ugasi. Sama eksplantacija podrazumijeva uzimanje organa kao što kosti, rožnice, srce, pluća, bubrezi, jetra, gušterača, itd, kod osoba koje su moždano mrtve i kod kojih se vitalne funkcije (rad srca i pluća) održavaju aparatima i lijekovima.

Moždana smrt znači potpuni i trajni prekid svih moždanih funkcija, a to ujedno znači i smrt čovjeka. Nastupa kao posljedica značajnog moždanog oštećenja zbog:

• ozljede glave (pad, udarac, prometna nesreća, ustrijel)
• anoksičnog oštećenja mozga (utapljanje, vješanje)
• primarnog tumora mozga
• puknuća krvne žile u mozgu

Za dokazivanje moždane smrti provodi se čitav spektar kliničkih i parakliničkih testova kojima se isključuje bilo kakva mogućnost postojanja protoka krvi kroz mozak, tj. sa 100% sigurnošću se dokazuje moždana smrt. Testovi se provode najmanje dva puta i provodi ih tim liječnika-anesteziolog, neurolog, specijalist nuklearne medicine, radiolog. Završetak dijagnostike moždane smrti ujedno je i vrijeme smrti.

Nakon što se dokaže moždana smrt, provjeri se da li je preminuli u Registru nedarivatelja organa. Naime, prema zakonu RH, svi smo mi dobrovoljni darivatelji organa, ukoliko umremo moždanom smrću, a ako se tomu nismo za života protivili. [Svoje neslaganje s darivanjem svojih organa možemo izraziti tako da kod svog liječnika obiteljske medicine, ispunimo određeni formular. Jedan primjerak tog formulara liječnik šalje u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, drugi ostaje kod liječnika, a treći primjerak dobiva osiguranik.] Ukoliko preminuli umro moždanom smrću nije u tom Registru nedarivatelja organa, obavještava se obitelj preminulog i ukoliko se oni tome izričito ne protive, pristupa se pripremama za eksplantaciju organa.

Ekipa liječnika i medicinskih sestara radi na kvaliteti organa koji bi se eventualno eksplantirali. Održavanje moždano mrtvog donora i priprema za eksplantaciju organa izrazito je složen postupak koji zahtijeva visoku razinu znanja i požrtvovanosti svih liječnika u Jedinici intenzivnog liječenja, a pogotovo medicinskih sestara. Naime, nakon što nastupi moždana smrt, potencijalni donor jako je nestabilan i unatoč primjene brojnih lijekova i poptore aparata, dolazi do neminovnog zatajenja svih njegovih organa unutar 24-48 sati pa je eksplantacija proces koji je potrebno žurno provesti da bi organi ostali što kvalitetniji. U tom razdoblju, obzirom da je mozak mrtav, dolazi do poremećaja krvnog tlaka, rada srca, vrijednosti šećera i elektrolita u krvi, radu bubrega, pada tjelesne temperature…Donor ostaje priključen na aparat za disanje kako bi se održavanjem normalnih vrijednosti parcijalnog tlaka kisika i ugljikovog dioksida u krvi sačuvali organi za eksplantaciju.

Nacionalnom koordinatoru za ekplantaciju šalje se detaljno izvješće o donoru, a on zatim šalje eksplantacijske timove u bolnicu, koji proces eksplantacije obavljaju u operacijskom traktu u sklopu Odsjeka za anesteziologiju i operacije naše bolnice.

Svaka takva multiorganska eksplantacija spašava nekoliko ljudskih života. Zato je doniranje organa tako izrazito plemeniti čin, čin ljubavi, snažno podržan i od katoličke crkve. Njime omogućujete da netko progleda, da preživi ili da više ne mora doživotno biti na hemodijalizi. DONIRANJEM ORGANA-DARUJTE ŽIVOT!!!

Varaždinska bolnica na sadašnjoj lokaciji pod imenom "Javna gradska bolnica Franje Josipa I." svečano je otvorena 22.listopada 1898. godine. Za tadašnje prilike bolnica je bila vrlo suvremena: imala je električno osvjetljenje, centralno grijanje i tekuću vodu te je omogućavala komforniji rad s bolesnicima i primjenu novijih dostignuća u struci. Prostorni i stručni udio kirurgije u bolnici bio je vrlo značajan, a poslove kirurga obavljali su, umjesto dotadašnjih obrtnika-pomoćnika fizikusa, fakultetski obrazovani liječnici.

U razdoblju do 1952. godine, anesteziju su, uz nadzor liječnika-operatera, davali mlađi liječnici ili bolničari priučeni za taj rad. Za opću anesteziju korišteni su eter i kloretil, a za operacije na donjim ekstrenitetima i donjem dijelu trbuha, lokalna i spinalna anestezija. 1952. godine nabavljen je prvi aparat za endotrahealnu anesteziju, a u anesteziji su se počeli primjenjivati barbiturati, sukcinil-kolin i dušični oksidul.

Pravi početak razvoja anesteziologije kao zasebne specijalnosti u varaždinskoj bolnici, počinje 1961.godine dolaskom dr Nade Vuković, koja 1965. godine u Zagrebu polaže specijalistički ispit iz anesteziologije i intenzivnog liječenja, a iste godine, u okrilju kirurškog odjela, osniva tzv. "šok sobu" za zbrinjavanje postoperativnih i teže traumatiziranih bolesnika.

U sklopu reorganizacije tadašnjeg Medicinskog centra Varaždin, 25.listopada 1976. godine, osniva se, kao zasebna djelatnost, Djelatnost za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje čiji prvi voditelj postaje dr. Nada Vuković, koja na toj funkciji ostaje sve do svog umirovljenja 1991. godine. Nakon preseljenja u novu zgradu kirurgije 1978. godine, postepeno se nabavljaju novi anesteziološki aparati, respiratori, monitori i ostala potrebna oprema, pri čemu se uvode nove metode i tehnike anestezije kao i najsuvremeniji principi praćenja i liječenja teških i vitalno ugroženih bolesnika.

1991. godine novi voditelj Djelatnosti postaje dr. Mirjana Pejčić-Vučković koja na toj dužnosti ostaje do 1995. godine, kad ju na toj funkciji zamjenjuje dr. Ivan Kudelić. Tijekom Domovinskog rata gotovo svi varaždinski anesteziolozi aktivno sudjeluju po bojišnicama širom Hrvatske kao dio kirurško-anesteziološkog tima u sklopu postrojbi specijalne policije MUP-a, a zajedno s liječnicima drugih specijalnosti, djeluju u ratnoj bolnici u Đakovu te u bolnicama u Žepču i Novoj Bili (BIH).

1996. godine novi voditelj Djelatnosti postaje dr Supjan Tanuwidjaja koji na toj funkciji ostaje sve do umirovljenja 2006.godine, a u istom razdoblju posao voditelja Jedinice intenzivnog liječenja obavlja dr. Ankica Tomić Juraga, koja 2006.godine preuzima i funkciju voditelja cijele Djelatnosti. Od 19.ožujka 2007. godine voditelj Djelatnosti, tj. Odjela za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje kao i Odsjeka za intenzivno liječenje postaje dr Renata Krobot, koja tu funkciju obnaša do 1. kolovoza 2008. godine, a zatim ponovno od 1. veljače 2010. do danas. U međuvremenu, dužnost voditelja odjela obavljala je Ankica Tomić Juraga, dr.med.

• Preanestezijska procjena bolesnika (obuhvaća procjenu za elektivne i hitne zahvate) odraslih i djece
• Provođenje anestezije za operativne postupke koji se provode u OB Varaždin za djecu i odrasle (Služba za kirurške bolesti, Služba za ginekologiju i opstetriciju, Odjel za oftalmologiju i optometriju, Odjel za otorinolaringologiju, Odjel za urologiju )
  • opća anestezija (balansirana opća anestezija, total intravenous anesthesia, target controlled infusion)
  • spinalna anestezija
  • regionalni blokovi (okcipitalni, interskalenski, supraklavikularni, aksilarni, pektoralni, paravertebralni, suprasklapularni, ishijadikus, femoralni, poplitealni)
• Provođenje sedacije za operativne i dijagnostičke postupke kod odraslih i djece
• Neurofiziološko praćenje bolesnika tijekom neurokirurških operacija
• Perioperativna stabilizacija nestabilnog bolesnika
• Postoperativno praćenje i liječenje bolesnika u jedinici intenzivne medicine (neinvazivno i invazivno hemodianmsko monitoriranje, neinvazivna i invazivna respiracijska potpora, analgosedacija, liječenje septičkih bolesnika)
• Stabilizacija unestrećenog po dolasku na hitni bolnički prijem
• Postupci povezani s eksplantacijom organa – razgovor s obitelji, pregled, stabilizacija i vođenje anestezije darivatelja
• Liječenje boli
  • epiduralna anlgezija za porod
  • postoperativno – epiduralna analgezija (torakalna i lunmbalna), regionalni blokovi
  • ambulantno u ambulanti za bol (medikamentozno intravenski, blokovi, akupunktura)