Odjel za transfuzijsku medicinu

KRITERIJI ZA ODABIR DARIVATELJA PUNE KRVI I STANICA (IZOLACIJA, SAMOIZOLACIJA, PUTOVANJE)

• Osobe koje su bile u izolaciji (oboljeli od COVID-19) i razvile su simptome bolesti (simptomatski) mogu darovati krv 28 dana nakon prestanka simptoma.
• Osobe kojima je laboratorijski potvrđena infekcija SARS-CoV-2, a nisu razvile simptome bolesti (asimptomatski), mogu darovati krv 28 dana od datuma uzimanja uzorka za testiranje.
• Osobe koje su bile u samoizolaciji (kontakti s oboljelima) mogu darovati krv 14 dana nakon zadnjeg kontakta pod uvjetom da nisu razvili nikakve simptome.
• Osobe koje su putovale izvan Republike Hrvatske mogu darovati krv ako  su zadovoljile zahtjeve Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih  prijelaza Republike Hrvatske, a kojima se omogućava  prijelaz granice

 

KRITERIJI ZA ODABIR DARIVATELJA  KONVALESCENTNE PLAZME ZA LIJEČENJE OSOBA OBOLJELIH OD COVID 19

• Darivatelji konvalescentne plazme su osobe koje su preboljele COVID 19. Osobe koje su tijekom liječenja bolesti COVID-19 primili konvalescentnu plazmu, moraju ispunjavati sve kriterije za darivanje pune krvi i koncentrata trombocita, uključujući odgodu od 4 mjeseca od datuma transfuzije (primanja transfuzije konvalescentne plazme).
• Osobe koje su preboljele COVID-19, a primili su i cjepivo protiv COVID-19 mogu darovati konvalescentnu plazmu

 

KRITERIJI ZA ODABIR DARIVATELJA PUNE KRVI NAKON CIJEPLJENJA PROTIV COVID-19

1. Ako su cjepiva bazirana na mRNA tehnologiji (Pfizer/BioNTech, Moderna, CureVac) ili ako su bazirana na vektorskoj tehnologiji s nereplikativnim adenovitusom (AstraZeneca/Oxford, Johnson&Johnson/Jansen, Sputnik V):

• Odgoda je darivanja za 48 sati nakon cijepljenja zbog moguće pojave lokalnih simptoma na mjestu primjene cjepiva (bol, crvenilo, svrbež, otok)
• Odgoda darivanja za 7 dana od prestanka simptoma u slučaju nuspojava na cjepivo (umor,   glavobolja, bolovi u mišićima, zimica, bolovi u zglobovima, povišena tjelesna temperatura, mučnina, limfadenopatija)

2. Ako se osoba cijepila atenuiranim cijepivom  (kineska cijepiva Sinopharm i Sinovac)

• Odgoda darivanja je 14 dana nakon cijepljenja

3. osobe koje ne znaju kojim su cjepivom cijepljene:

• Odgoda darivanja je 14 dana nakon cijepljenja

Prijem davatelja krvi

• Srijeda i četvrtak: od 7,30 do 13,00 sati
• Ponedjeljak, utorak, petak: od 7,30 do 11,00 sati
• Dan prije blagdana: od 7,30 do 10,00 sati

Ambulantno uzimanje krvi pacijentima za laboratorijsku dijagnostiku

• Ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak: od 7,15 do 10,00 sati

Ambulantno uzimanje krvi trudnicama za prijenatalnu laboratorijsku dijagnostiku

• Srijeda: od  07,15 do 10,00 sati

Ambulanta za autolognu transfuziju

• Od ponedjeljka do petka: od 8,00 do 10,00 sati

Ambulanta za diagnostiku i terapiju koagulopatija

• Od ponedjeljka do petka: od 11,00 do 12,00 sati

Pohrana izdavanje i distribucija krvnih pripravaka

• Od ponedjeljka do petka u prvoj smjeni: od 7,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka u drugoj i trećoj smjeni: od 15,00 do 7,00 sati
• Subota, nedjelja i praznik: od 7,00 do 7,00 sati

Laboratorij za imunohematološko testiranje davatelja krvi

• Od ponedjeljka do petka: od 7,00 do 15,00 sati

Laboratorij za imunohematološko testiranje pacijenata trudnica i novorođenčadi i laboratorij za križne probe i imunohematološko prijetransfuzijsko ispitivanje

• Od ponedjeljka do petka u prvoj smjeni: od 7,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka u drugoj i trećoj smjeni – hitni laboratorij: od 15,00 do 7,00 sati
• Subota, nedjelja i praznici – hitni laboratorij: od 7,00 do 7,00 sati

Serološko testiranje virusnih biljega kod pacijenata i trudnica 

• Od ponedjeljka do petka: od 7,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka u drugoj i trećoj smjeni te u subotu nedjelju i praznicima – hitni laboratorij: od 7,00 do 22,00 sati

Laboratorij za hemostazu

• Od ponedjeljka do petka u prvoj smjeni: od 7,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka – u drugoj i trećoj smjeni – hitni laboratorij: od 15,00 do 7,00 sati
• Subota, nedjelja i praznici – hitni laboratorij: od 7,00 do 7,00 sati  

Izdavanje nalaza

• Od ponedjeljka do petka – ambulantni nalazi: od 13,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka za bolničke odjele prva smjena: od 7,00 do 15,00 sati
• Od ponedjeljka do petka za bolničke odjele u drugoj i trećoj smjeni – hitni nalazi: od 15,00 do 7,00 sati
• Subota, nedjelja i praznici za bolničke odjele hitni nalazi: od 7,00 do 7,00 sati

Odjel za transfuzijsku medicinu je organizacijska  jedinica koja djeluje unutar Opće bolnice Varaždin.

Djelatnost Odjela podijeljena je na procese:  Proces  opskrbe  s krvnim pripravcima, Proces laboratorijske transfuzijske dijagnostike i proces kliničko ambulantne djelatnosti.

Organizacijsko procesna shema Odjela za transfuzijsku medicinu

U procesu reorganizacije transfuzijske medicine u Republici Hrvatskoj, Odjel za transfuzijsku medicinu dobiva status subregionalnog centra u proizvodnji krvnih pripravaka.

U statusu subregionalnog centra Odjel za transfuzijsku medicinu provodi slijedeće aktivnosti:

Prikuplja krv od dobrovoljnih davatelja krvi s područja Varaždinske županije i Međimurske županije te opskrbljuje krvnim pripravcima Opću bolnicu Varaždin  i Županijsku bolnicu Čakovec te također razmjenjuje krvne pripravke s drugim Ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Prikupljena krv prerađuje se u krvne pripravke na Odjelu za transfuzijsku medicinu Varaždin.

Uzorke za serološka i NAT testiranja davatelja i doza krvi na biljege krvlju prenosivih zaraznih bolesti šalje se na testiranje na dnevnoj razini u Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Zagreb.

Imunohematološko testiranje davatelja i doza krvi provode se na Odjelu za transfuzijsku medicinu Varaždin

U okviru laboratorijske djelatnosti na Odjelu za transfuzijsku medicinu izvode se dijagnostičke pretraga za ambulantne i hospitalizirane pacijente i trudnice vezano uz imunohematološku dijagnostiku, serološku dijagnostiku virusnih biljega i dijagnostiku hemostaze

U okviru kliničko ambulantne djelatnosti djeluje ambulanta za kontrolu antikoagulantne terapije, ambulanta za autolognu transfuziju, ambulanta za terapijsko uzimanje krvi, kliničko konzilijarna djelatnost vezana uz terapiju krvnim pripravcima, poremećajima zgrušavanja i haemovigilance,

U okviru sustava upravljanja kvalitetom izvode se sve aktivnosti vezane uz uspostavu, održavanje i upravljanje sustavom kvalitete u području svih djelatnosti Odjela za transfuzijsku medicinu.

Sustav upravljanja kvalitetom za cjelokupnu djelatnost Odjela za transfuzijsku medicinu usklađen je i certificiran sukladno  normi  ISO 9001:2008  . Certifikat dobiven je  2010 godine i od tada na redovnim auditima dokazujemo usklađenost s normom

Zadnji recertifikacijski audit bio je 13.01.2017.

Na Odjelu zaposlena su 4 liječnika specijalista transfuzijske medicine, 18 tehničara (dva prvostupnika laboratorijske medicine, dvije prvostupnice sestrinstva, 4 medicinske sestre i 10 laboratorijskih tehničara), administrator i jedna radnica

Davanje krvi u Hrvatskoj je dobrovoljno, anonimno i besplatno i velika je društvena vrednota koja omogućava visoku razinu i nesmetano funkcioniranje zdravstvenog sustava. Iz tih razloga davatelji krvi zaslužuju posebnu zahvalnost društva za njihovu solidarnost i nesebičnost u opskrbi zdravstvenog sustava s dovoljnim količinama sigurne krvi

Zašto se daruje krv?
Unatoč napretku medicine danas još uvijek ne postoji zamjena za krv. Zdrava odrasla osoba je jedini izvor krvi, a redovno dobrovoljno darivanje krvi garancija je dovoljnih količina sigurne i zdrave krvi

Tko može darivati krv?
Davatelj krvi može biti svaka zdrava odrasla osoba u dobi od 18 do 65 godina života i koja ima najmanje 55 kg. Žene mogu davati krv svaka 4 mjeseca, dok muškarci mogu davati krv svaka 3 mjeseca. Prije davanja krvi davatelj prolazi liječnički pregled i određivanje hemoglobina. Na osnovu jasno definiranih medicinskih kriterija liječnik odlučuje da li osoba može biti davatelj. Liječnik može na osnovu tih kriterija davatelja odgoditi privremeno ili trajno.

Koje osobe nikako ne mogu biti davatelji krvi ?
To su osobe zaražene krvlju prenosivim zaraznim bolestima (HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis), osobe čiji su spolni partneri zaraženi krvlju prenosivim zaraznim bolestima, osobe koje su uzimale drogu, osobe koje mijenjaju seksualne partnere, osobe koje su imale plaćeni spolni odnos.

Privremena odgoda od darivanja krvi?
Liječnik može odgoditi davatelja privremeno u slučaju slabijeg hemoglobina, uzimanja antibiotika zadnjih dva tjedna, virusnih ili bakterijskih infekcija, nereguliranog krvnog tlaka, Piercing ili tetovaža, akupunktura i endoskopski zahvati zadnjih šest mjeseci, boravak u malaričnom području zadnjih 4 mjeseca, osjećaja slabosti ili nekih drugih razloga prema procijeni liječnika. Nakon boravka u malaričnom području prije darivanja krvi potrebno je testirati davatelja na malariju

Što davatelj mora znati prije davanja krvi?
Davatelj se prije davanja krvi mora osjećati dobro. Prije davanja krvi najmanje 8 sati ne smije pojesti masni obrok niti uzimati alkohol. Preporučuje se prije davanja uzeti lagani obrok kruh, marmelada, čaj, voćni sok ili kava. S davanjem krvi ne smije se ugrožavati zdravlje davatelja niti zdravlje bolesnika primatelja krvnog pripravka. Stoga lijepo molimo davatelje da na sva pitanja odgovore iskreno, a u slučaju nejasnoća da se posavjetuju s liječnikom.

Gdje možete davati krv?
Krv možete darivati na Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin (zgrada nove kirurgije): ponedjeljak, utorak i petak od 07:30 do 11:00 sati, srijeda i četvrtak od 7:30 do 13:00, a dan prije blagdana od 07:30 do 10 sati.
Krv možete darivati i na organiziranim akcijama darivanja krvi prema planu akcija. 

Zašto je potrebna točna identifikacija davatelja?
Svaki davatelj krvi prijavljuje se na davanje krvi s osobnim dokumentom koji ima sliku i sa knjižicom davatelja krvi. Davatelj daje slijedeće podatke: ime i prezime, datum i godina rođenja identifikacijski broj JMBG ili OIB, mjesto stanovanja, broj telefona, mjesto zaposlenja.

Identifikacija je važna iz nekoliko razloga:

ako bolesnik koji primi krv oboli od neke krvlju prenosive zarazne bolesti praćenjem doze krvi od bolesnika do davatelja možemo potvrditi ili isključiti prijenos bolesti putem krvi,

• ako se laboratorijskim ispitivanjem doze ustanovi bolest lako dolazimo do davatelja i možemo ga obavijestiti o rezultatima testa
• da ne dođe do zamjene davatelja zbog istog imena i prezimena potreban nam je identifikacijski broj
• ako dođe do kasne reakcije na davanje krvi možemo ustanoviti razloge

Svi podaci o davateljima krvi, dozama krvi, rezultatima testiranja, i pacijentima koji su primali krv su kompjuterizirani i zaštićeni od neovlaštenog pristupa.

Uzimanje pune krvi?
Na Odjelu za transfuzijsku medicinu uzimamo isključivo punu krv dobrovoljnom davatelju. Količina uzete krvi je 450 ml. što iznosi 12% volumena i neškodljivo je za davatelja. Vrijeme trajanja uzimanja krvi je 5 do 10 minuta. Krv se uzima u sistem plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu koji omogućava preradu uzete krvi u pripravke: koncentrate eritrocita, koncentrate trombocita i plazmu. Tako pacijent prima samo onaj dio krvi koji mu stvarno nedostaje.

Zašto se događaju nuspojave prilikom darivanja krvi?
Kod malog broja darivatelja javljaju se tijekom darivanja ili nakon darivanja krvi nuspojave. Nuspojave su najčešće vrlo blage u vidu nelagode, zabrinutosti, lupanja srca, ubrzanog i dubokog disanja, znojenja, bljedoće, mučnine, povraćanja. Rijetko se javljaju teže nuspojave poput nesvjestice i grčeva. Razlog tih nuspojava je strah, premorenost ili neispavanost te se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi

Postupak nakon uzimanja krvi?
Na mjesto uboda stavlja se kompresivni tupfer. Davatelj podiže ruku i drži tupfer nekoliko minuta. Mjesto uboda se zatim poveže. Na taj način sprječava se potkožno krvarenje. Povesku držite dva sata. Ako se davatelj ne osjeća dobro, treba duže vrijeme ostati u ležećem položaju dok mu liječnik nakon mjerenja krvnog tlaka ne odobri ustajanje.

Pri odlasku s davanja krvi davatelj dobiva blok kojim odlazi u bolnički restoran gdje dobiva zahvalni obrok. Nakon davanja krvi preporučujemo uzimanje veće količine tekućine (vode voćnih sokova).

Neposredno nakon davanja suzdržati se od pušenja.

Savjetovanje
Svaka dozu krvi obavezno se testira na krvlju prenosive zarazne bolesti. U slučaju nejasnih ili patoloških rezultata testiranja doze krvi koju ste darovali, obavijestiti ćemo Vas i po potrebi pozvati radi savjetovanja.

Druge važne obavijesti
Parkiranje za davatelje krvi je besplatno u krugu Opće bolnice (ulaz kroz portu). Nakon darivanja krvi, davatelj dobiva potvrdu kojom uz predočenje na izlazu ostvaruje pravo na besplatno parkiranje.

Kada nas napuštate nakon darivanja krvi zapamtite da ste učinili veliko djelo.

Hvala što ste darovali krv!

Narudžbenica/uputnica za testiranje

Uzimanje, označavanje i dostava uzorka

Kriteriji za odbijanje uzorka

Uzorci iz suradnih ustanova i ambulanti izvan ustanove:

1. Uzorci se donose u što kraćem vremenu
2. Moraju biti u spremniku u uspravnom položaju s čepom prema gore
3. Dostavljaju se u vremenu od 07,00 do 10,00 sati
4. Ne smiju se smrzavati niti zagrijavati
5. U sustav BIS upisati napomenu da je uzorak uzet izvan Ustanove

Izdavanje nalaza:

1. Nalazi se izdaju svaki radni dan od ponedjeljka do petka od 13:00 do 15:00 za ambulantne pacijente
2. Za odjelne pacijente i pacijente iz hitnih prijemnih ambulanti nalazi se izdaju tijekom 24 sata i dostupni su u BIS sustavu

Prijepis nalaza:

1. Kada se prijepis nalaza traži za ABO i RhD krvnu grupu naručitelj može dobiti prijepis ako je krvna grupa unazad 2 godine određena barem dva puta
2. Ako krvna grupa nije određena dva puta iz dva nezavisna uzorka potrebno je donijeti uzorak krvi za provjeru ABO i RhD krvne grupe
3. Ako je pacijent u međuvremenu primao transfuziju ili se radi o trudnici ili ženi koja je u međuvremenu imala porod ili pobačaj  tada je potrebno obavezno donijeti uzorak krvi za provjeru ABO i RhD krvne grupe i IAT testa

Narudžba za krvne pripravke i transfuzijsko liječenje:

Prije transfuzije trombocita ili svježe zamrznute plazme potrebno je učiniti:
ABO i RhD krvnu grupu.

Ako u sustavu e-Delphyn postoji samo jedno određivanje krvne grupe potrebno je provjeriti krvnu grupu iz nezavisnog uzorka uzetog u različito vrijeme

Prije transfuzije eritrocitnih pripravaka potrebno je odrediti:

ABO i RhD krvnu grupu i IAT test (test na antieritrocitna protutijela).

Iz drugog nezavisnog uzorka uzetog u različito vrijeme potrebno je učiniti provjeru ABO i RhD krvne grupe IAT test i križnu probu.

Uzorak za križnu probu može biti starosti od 72 sata ako pacijent nije primao transfuziju.

Ako je pacijent primao transfuziju  zadnjih 30 dana ili se radi o trudnici uzorak može biti starosti najviše 24 sata

Kod senzibiliziranih bolesnika ili trudnica potrebna su dodatna testiranja pa se vrijeme primanja transfuzije produljuje

U slučaju hitnosti testiranja se obavljaju sukladno „Stupnjevanje hitnosti u izdavanju krvnih pripravaka“ kao što je u navedeno u tablici „Katalog proizvoda i usluga“ U slučaju hitnosti preuzima se veći rizik od nastanka transfuzijskih reakcija. Rizik je prihvatljiv kada odlaganje transfuzije može imati veće posljedice po pacijenta od rizika transfuzijskih reakcija.

Predoperativna autotransfuzija:
Autologna transfuzija je alternativno liječenje pacijenta vlastitom krvi. Autologna transfuzija primjenjuje se za planirani operativni zahvat najčešće ortopedski operativni zahvat (TEP kuka ili koljena)

Autologna krv prerađuje se, testira, pohranjuje kao i krv dobrovoljnih darivatelja

Autologna krv  transfundira se samo pacijentu koji je dao vlastitu krv.

Obično se prije operacije uzimaju dvije doze krvi .  Prva doza uzima se 10 – 14 dana prije operacije a druga doza 7 dana nakon prve doze odnosno 72 sata prije operacije.

Krv za autolognu transfuziju ne uzima se pacijentima: sa moždanim udarom, bolestima srca, poremećajima srčanog ritma,  infarktom srca, nereguliranom hipertenzijom, dijabetesom na inzulinu, pacijenata sa anemijom (hemoglobin ne smije biti manji od 118 g/l, a  Hct 0,34), i pacijenata koji boluju na krvlju prenosive zarazne bolesti.

Pacijent se javlja na Odjel za transfuzijsku medicinu:

• S uputnicom liječnika obiteljske medicine
• S laboratorijskim nalazima krvne slike ne starijim od 7 dana
• Sa nalazima anesteziologa
• Sa preporukom kirurga ortopeda za liječenje autolognom krvi
• Terapijske venepunkcije: Terapeutske venepunkcije rade se najčešće  kod pacijenata koji boluju od hemokromatoze, porfirije i pocitemije rubre vere. Uzima se puna krv u odgovarajućoj količini koju određuje specijalist hematolog.

Rješavanje i otkrivanje razloga transfuzijske reakcije: 
Svaku transfuziju krvnog pripravka potrebno je nadzirati i u BIS sustav potvrditi transfuziju krvnog pripravka. Transfuzijske reakcije mogu nastati tijekom transfuzijskog liječenja. Sve transfuzijske reakcije potrebno je hitno prijaviti Odjelu za transfuzijsku medicinu.

Prijava reakcije vrši se preko BIS sustava gdje se označi reakcija i zatim se ispuni Obrazac prijave transfuzijske reakcije. Na odjelu za transfuzijsku medicinu reakcija se može rješavati odmah ili se rješavanje odlaže što je zavisno o samoj reakciji.

Odjel koji prijavljuje reakciju ispunjava prijavu i uzima:

1. Uzorak krvi u epruvetu sa EDTA 6 ml.
2. Uzorak krvi bolesnika za hemokulturu i šalje u u Laboratorij za mikrobiologiju ZZJZ
3. Vraća vrećicu sa sistemom za davanje krvi na Odjel za transfuziju

Odjel za laboratorijsku medicinu vrši slijedeće  ispitivanje:

1. Ponavlja se ABO i RhD krvna grupa IAT test i križna proba iz uzorka krvi bolesnika poslije transfuzije, iz uzorka krvi bolesnika prije transfuzije i iz uzorka krvi davatelja
2. uzorak krvi iz vrećice i iz sistema za davanje krvi šalje na hemokulturu u Laboratorij za mikrobiologiju ZZJZ
3. Na obrascu rješavanje transfuzijske reakcije vodi zapis o rezultatima istraživanja
4. O rezultatima istraživanja obavještava Odjel bolesnika
5. U slučaju teških postransfuzijskih reakcija i događaja vezanih uz krvne pripravke obavještava Ministarstvo zdravlja i HZTM

Katalog usluga i laboratorijskih pretraga:

Katalog imunohematološko testiranje

Katalog imunohematološko prijetransfuzijsko testiranje

Katalog imunohematološko prijenatalno testiranje

Katalog serološka dijagnostika virusnih biljega

Katalog dijagnostika hemostaze