Knjižnica

Nabava građe
Knjižnica internim korisnicima pribavlja građu neophodnu za potrebe znanstvenog rada i stručnog usavršavanja.

Posudba građe i tematska pretraživanja 
Knjižnica omogućuje posudbu biomedicinske građe internim i vanjskim korisnicima: srednjoškolcima, studentima i djelatnicima srodnih institucija, tematska pretraživanja tiskane građe i e-izvora.

Obrazac zahtjeva za tematsko pretraživanje građe

Međuknjižnična posudba i elektronička dostava dokumenata
Međuknjižnična posudba je usluga kojom se iz knjižnica u zemlji i inozemstvu pribavlja stručna građa koju ne posjedujemo u vlastitom fondu.  Usluga je dostupna svim stalnim korisnicima knjižnice u svrhu pisanja znanstvenog rada ili stručnog usavršavanja. Narudžba znanstvenih članaka iz inozemstvu naplaćuje se ovisno o regulaciji prava izdavača časopisa a iznosi 80 do 100 kn po članku. Nabavka kopija članaka iz hrvatskih knjižnica je besplatna. Obavezni bibliografski podaci za narudžbu članaka iz serijskih publikacija su: Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj (godina), str. (od-do).

Posredovanje pri dobavi potvrda o indeksiranosti i citiranosti radova
Prilikom predaje zahtjeva korisnik je dužan predati ažuriranu listu radova uz obrazloženje svrhe te navesti varijante imena i prezimena pod kojima su radovi bili objavljivani.

Pitajte knjižničara

Online informacijska usluga namijenjena upitima vezanim uz knjižni fond (knjigama, člancima u periodici, elektroničkim izvorima i sl.), načinima korištenja građe, upitima vezanim uz citiranje literature, načinu pretraživanja e-izvora i tiskane građe i sl.

Bibliometrijske usluge
Pretraživanje podataka o indeksiranosti ili citiranosti časopisa/radova/autora u sekundarnim publikacijama WOS/Current Contents, SCI; Index Medicus; Scopus

Edukacija: katalozi / baze podataka
Knjižnica izrađuje, održava i razvija knjižnični katalog (OPAC), omogućava pristup, pretraživanje i poduku korisnika za pretraživanje online kataloga knjižnice i njenih usluga, pretraživanje online kataloga drugih knjižnica kao i dostupnih baza podatka.

Korištenje čitaonice
Omogućno je korištenje građe u priručnoj čitaonici u radnom vremenu knjižnice.

Digitalna zbirka

Knjižnica u suradnji s tvrtkom Point d.o.o. izrađuje digitalnu zbirku koja okuplja publikacije i povijesnu građu vezanu uz rad matične institucije i povijest zdravstva. 

Izrada i kontrola unosa zapisa u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI

Radovi djelatnika se okupljaju pod šifrom Opća bolnica Varaždin (MB: 161)

Nakladnička djelatnost 

Knjižnica pruža podršku nakladničkoj djelatnosti OBV (CIP, ISBN, obvezatni primjerak, Hrvatski arhiv weba)

Smjernice za postupanje pri doniranju knjižnične građe

PRAVILNIK O RADU BOLNIČKE KNJIŽNICE

KATALOG KNJIŽNICE

PRESS CLIPPING

Slobodni izvori: 
Mnogi časopisi daju slobodni pristup nekim člancima ili pak cjelokupnom sadržaju ali nakon nekog vremena (6 mjeseci, 1 ili 2 godine i sl.), a neki su sasvim u otvorenom pristupu. Potragu za takvim časopisima omogućuju sljedeći arhivi:

• Hrčak portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima (ili bar bibliografskim podacima i sažecima svojih radova).
• DOAJ je sveobuhvatna zbirka znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu. Svaki uključeni časopis mora imati recenzijski postupak ili kontrolu kvalitete od strane uredništva, mora donositi znanstvene sadržaje i periodično izlaziti te biti dostupan u otvorenom pristupu.
• PubMed Central (PMC) je javni digitalni arhiv biomedicinske literature objavljene u časopisima pri National Library of Medicine.
• BioMed Central je komercijalna izdavačka kuća časopisa koja pruža izravni slobodan pristup recenziranim znanstvenim radovima na području biomedicinskih istraživanja. Svi članci iz časopisa arhiviraju se u PubMed Central.
• Free Medical Journals
• PLoS javna znanstvena knjižnica, američka je neprofitna organizacija, udruga znanstvenika i liječnika posvećena širenju svjetske znanstvene i medicinske literature kao javnog izvora. Svi članci iz časopisa arhiviraju se u PubMed Central.
• Hindawi Publishing Corporation izdavač časopisa u otvorenom pristupu.

Pretplaćeni izvori:

• Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu

Free Books 4 Doctors – slobodan pristup u više od 360 naslova knjiga iz svih područja medicine

NCBI (National Center for Biotechnology Information) Bookshelf je rastuća kolekcija knjiga iz područja biomedicine. Moguće ju je pretraživati i po ključnim riječima, a naslovi su uključeni i u bazu PubMed.

DOAB Directory of Open Access Books

ENCIKLOPEDIJE I RJEČNICI 

• ADAM Medical Encyclopedia
• Medicinski leksikon
• Merck Manual
• MediLexicon
• WhoNamedIt.com (rječnik medicinskih eponima)
• MeSH Browser(Medical Subject Headings)
• Merriam-Webster Medical Dictionary

ATLASI 

• Virtualni atlas mišićno-koštanog sustava
• Atlas of Human Embryology
• The Whole Brain Atlas
• DermIs (dermatološki atlas)
• Gray's Anatomy of the Human Body
• Anatomy Textbooks and Anatomy Atlases
• E-anatomy.org (Atlas ljudske anatomije)
• Open Stax – Anatomy and Physiology (Udžbenik iz ljudske anatomije i fiziologije)

Master Journal List 

Journal Citation Reports (JCR)

SJR Scimago Journal & Country Rank

Pravila citiranja literature u biomedicinskim časopisima Vankuverska pravila dobila su ime prema Međunarodnom udruženju urednika medicinskih časopisa (International Committee of Medical Journal Editors) koje je na prijedlog Nacionalne medicinske biblioteke Sjedinjenih Američkih Država (National Library of Medicine), ustanovilo je jednoobrazna pravila za znanstvene radove koji se podnose biomedicinskim časopisima (Uniform requirements for manuscripts submittedto biomedical journals), a koji propisuju kriterije za uređenje rukopisa, citiranje i navođenje referenci.

Čimbenik odjeka: Mjera utjecaja nekog naslova časopisa u znanstvenoj zajednici naziva se čimbenik odjeka (impact factor - IF), a predstavlja prosječni broj citata koje je svaki članak u tom časopisu primio u protekle 2 godine. Što je veći IF časopisa, to je veći njegov ugled među znanstvenicima. Podatke o faktoru odjeka pojedinih časopisa možemo pronaći u bazi Journal Citation Reports.

H-indeks: pokazatelj konstantnosti prihvaćenosti radova objavljenih u nekom časopisu, radova nekog zanstvenika, ustanove i sl. u znanstvenoj zajednici

SCImago Journal & Country Rank (SJR) besplatni je alat za rangiranje časopisa. Kao izvor podataka koristi Elsevierev Scopus. SJR je uveo pokazatelj SCImago Journal Rank (SJR), pandan čimbeniku odjeka (IF-u), koji se izračunava algoritmom sličnim Googleovom PageRanku, po kojem veću važnost imaju citati koji dolaze iz časopisa s većim SJR-om.

MeSH Tezaurus Medical Subject Headings (MeSH) nadzirani je rječnik koji izrađuje Nacionalna medicinska knjižnica Sjedinjenih Američkih Država. Koristi se za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i zdravstva.

Izvori dokaza dostupni uz pretplatu:
ACP Journal Club – ovaj izvor izrađuje i održava američko udruženje liječnika (American College of Physicians) i internista (American College of Internal Medicine). Urednici sustavno pretražuju više od 100 medicinskih časopisa kako bi utvrdili metodološki pouzdana i klinički važna izvorna istraživanja, posebno za uobičajene i česte bolesti i stanja. Rezultate tih istraživanja prikazuje u obliku sažetaka, uz osvrte stručnjaka koji sudjeluju u prosudbi opisanih istraživanja.

Cochrane Library - Cochrane Collaboration je međunarodna organizacija koja se bavi primjenom dokazanih medicinskih principa, kao i prikazima važnih kliničkih tema. Sva izdanja organizacije čine knjižnicu u sklopu koje je najvažnije izdanje baza podataka The Cochrane Database of Systematic Review koja obuhvaća sustavne preglede i izvrstan je izvor podataka o učinkovitosti terapijskih postupaka.

UpToDate - informacijski izvor koji pokriva teme s različitih područja kliničke medicine i namijenjen je prije svega liječnicima kliničarima kao pomoć u svakodnevnome radu. Autori, urednici i recenzenti tekstova unutar baze su sami kliničari, stručnjaci u svome području, koji redovito prate novosti i usklađuju sadržaj s najnovijim spoznajama te izrađuju preporuke za postavljanje dijagnoze i postupaka liječenja u kliničkoj praksi. Sadržaj se redovito obnavlja svaka četiri mjeseca. UpToDate uključuje i bazu lijekova s detaljnim informacijama o lijeku, doziranju, interakcijama i sl., kao i informacije posebno prilagođene pacijentima.

BMJ Best Practice -  predstavlja jednu od najboljih baza podataka, odnosno najboljih dokaza o preventivnim i terapijskim intervencijama opisanih u randomiziranim kliničkim studijama i sistematskim pregledima.

DynaMed - namijenjena je kliničarima koji traže medicinske informacije utemeljene na znanstvenim dokazima. Baza podataka sadrži strukturirane sažetke koji su nastali pretraživanjem medicinskih informacijskih izvora koji uključuju: časopise (npr. Ann Intern Med , BMJ, N Engl J Med itd.), bibliografske baze podataka (npr. MEDLINE), baze podataka sa sustavnim pregledima (npr. Cochrane Database of Systematic Reviews), časopise sažetaka (npr. ACP Journal Club, Evidence-Based Medicine itd.), kliničke smjernice (npr. National Guideline Clearinghouse). Pronađeni podaci prolaze strogu selekciju i evaluaciju, kako bi se utvrdila znanstvena utemeljenost. Baza DynaMed se ažurira dnevno.

ClinicalKey - klinička baza izdavača Elsevier.

• CroRIS - Informacijski sustav znanosti RH
• CROSBI - Croatian Scientific Bibliography
• Autori Opće bolnice Varaždin

Autori koji nemaju otvoren korisnički račun AAI@EduHr, slobodni su poslati bibliografske podatke o objavljenim radovima na adresu [email protected] u svrhu njihovog upisa ili korekcije zapisa u CROSBI bazi.

Registrirani znanstvenici čija matična ustanova nije u sustavu AAI@EduHr elektronički identitet mogu zatražiti na Javnom poslužitelju CARNeta.

• Hrvatski  biomedicinski časopisi indeksirani u međunarodnim bazama
• Journal Citation Reports (JCR)
• Predatorski časopisi: sve veći problem znanstvene zajednice

Djelatnici Opće bolnice Varaždin s akademskim stupnjem doktora i magistra znanosti i verificiranim statusom u nacionalnom Upisniku znanstvenika- MZOS:

• doc. dr.sc. Poljak Damir, mag. soc. geront. 405500
• doc. prim. dr.sc. Kudelić Nenad, dr.med., spec. neurokirurgije 389473
• doc. prim. dr.sc. Pigac Biserka, dr.med., spec. patološke anatomije 233861
• dr.sc. Škorjanec Sandra, dr.med., spec. opće kirurgije / uža spec. abdominalne kirurgije 336360
• doc. prim.dr.sc. Stare Ranko, dr.med., spec. opće kirurgije / uža spec. abdominalne kirurgije / znan.suradnik (MF Rijeka, 2023.) 210582 
• doc.dr.sc. Benko Goran, dr.med., spec. urologije / znan. suradnik (MF Zagreb, 2019.) 340490
• doc. dr.sc. Lukić Anita, dr.med., spec. anest., reanim. i inten. liječenja 271740
• prim.dr.sc. Shejbal Dražen, dr. med., spec. otorinolaringologije 257871
• doc. dr. sc. Pajtak Alen, dr.med., spec. abdominalne kirurgije / znan. suradnik (MF Osijek, 2020.) 371842
• dr.sc. Špoljarić Aleksandra, dr.med., spec. ginekologije i opstertricije 197422
• dr.sc. Pitner Zoran, dr.med., spec. ginekologije i opstetricije 179762
• doc. prim. dr.sc. Kiđemet-Piskač Spomenka, dr.med., spec. neurologija / znan. suradnik (MF Zagreb, 2020.) 373043
• prim. dr.sc. Moslavac Saša, dr.med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije 381266
• mr.sc. Janić Trstenjak Ines, dr.med., spec. interne medicine 296512
• mr.sc. Kocijan Irena, mag.med.biokemije, spec. medicinske biokemije 222271
• mr.sc. Horvat Nenad dr.med., spec. psihijatrije 247892

Liječnici sa stečenom titulom primarijusa:

• doc. prim. dr.sc. Kudelić Nenad, dr.med. / Odjel za neurokirurgiju 
• doc. prim.dr.sc. Ranko Stare, dr.med. / Odjel za abdominalnu kirurgiju
• prim.dr.sc. Dražen Shejbal, dr.med. / Odjel za otorinolaringologiju
• doc. prim. dr.sc. Biserka Pigac, dr. med. / Odjel za patologiju, citologiju i sudsku medicinu
• prim. Renata Krobot, dr.med. / Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
• prim.dr.sc. Saša Moslavac, dr.med. / Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof
• doc. prim. dr.sc. Kiđemet-Piskač Spomenka, dr.med. / Odjel za neurologiju
• doc. prim.dr.sc. Benko Goran, dr.med. /Odjel za urologiju
• prim. Renata Kelemenić- Dražin, dr.med. / Služba za interne bolesti

PRETPLAĆENI IZVORI

• Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu 
• UpToDate

SLOBODAN PRISTUP

• Medline/PubMed

• Središnja medicinska knjižnica, Zagreb
• Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, Zagreb
• Nacionalna i sveučilišna knjižnica
• National Library of Medicine
• Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović
• Hrvatski nacionalni skupni katalog
• Knjiga na mreži

Bolnička knjižnica je službeno osnovana 1. kolovoza 1964. godine i predviđena je kao centralno mjesto stručnog i znanstveno-istraživačkog rada zdravstvenih djelatnika novoosnovanog Medicinskog centra Varaždin. Prema UNESCO-voj klasifikaciji je specijalna knjižnica i danas je jedina knjižnica ovoga tipa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Iako do polovine 20. st. ne možemo pouzdano utvrditi njen razvojni put, iz dostupnih izvora koji su skromni možemo zaključiti da je Bolnica odrana nabavljala stručnu građu. Tomu svjedoče i najstariji primjerci serijskih publikacija Klinische Wochenschrift (1925.) i Münchener Medizinische Wochenschrift (1926.-1927.) sa sačuvanim izvornim signaturnim oznakama i utisnutim pečatom Uprave Opće javne gradske bolnice u Varaždinu. Najstarija sačuvana monografska publikacija s oznakom vlasništva bolnice je Die Knochenbruchbehandlung mit Drahtzügen (Liječenje slomljenih kostiju povlačenjem žice) Rudolfa Klappa i Wernera Blocka iz 1930. godine. Sačuvan je i drugi svezak zloglasnog anatomskog atlasa nacističkog liječnika Eduarda Pernkopfa Topographische Anatomie des Menschen iz 1941. godine. Možemo pretpostaviti da se za zbirku skrbila uprava Bolnice ili sami liječnici. 

Unatoč službenom osnutku knjižnice 1964. godine prve inventarne zapise pronalazimo u sačuvanim knjigama Prijema knjiga i časopisa (1960. - 1966.) kao i Dnevniku posudbe (1960. - 1982.) stoga 1960. možemo uzeti kao godinu u kojoj započinje s radom knjižnica iz koje je izrasla „Centralna biblioteka“ Medicinskog centra. Poslove prvog knjižničara od 1960. do 1968. obavljala je prof. njemačkog jezika i književnosti,  s. Olga Ciler Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, a njenim odlaskom Miroslav Fulir, ekonomski tehničar od 1968. do 1983. Knjižnica je djelovala u sklopu Odjela za opće poslove i do 1978. bila je smještena na prvom katu u „sindikalnoj dvorani“ u zgradi praonice rublja.   

Jezgru bolničke knjižnice Medicinskog centra činio je  naslijeđeni fond Zavoda za zaštitu zdravlja čiji je dugogodišnji voditelj (isprva kao šef Bakteriološke stanice 1923., a potom Doma narodnog zdravlja 1928.) bio prim. dr. Miroslav Posmodi. U Inventar biblioteke Zavoda (koji je služio i kao predmetni katalog) upisana je građa s utisnutim pečatom vlasništva Antiveneričke ambulante (1922.), Bakteriološke stanice (1923.) i Doma narodnog zdravlja (1928.) osnovanih za vrijeme Štamparove javnozdravstvene reforme, među kojima najstarije knjige pisane na njemačkom jeziku iz specijalnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite potječu s početka prošlog stoljeća. Među najstarijim časopisnim naslovima koji su se nabavljali sačuvani su Glasnik ministarstva narodnog zdravlja (1924.), Zdravlje: liječničke pouke o zdravlju i bolesti (1920. - 1923.), Novi život: list za bezalkoholnu kulturu (1929. - 1934.), a u starim godištima Liečničkog viestnika možemo pročitati kojom problematikom su se bavili liječnici i ljekarnici grada Varaždina i okolice na sastancima koje je inicirao "kr. županijski fizik zdravstveni savjetnik g. dr. Gustav Beil" 1901. godine. Osim tih, u knjižnici su sačuvani primjerci knjiga i časopisa korištenih u svrhu predavanja, izložbi i tečajeva koje su ove socijalno-medicinske institucije provodile na širokom području svojeg djelovanja, a koje su dokumentirane u brižljivo vođenoj knjizi s podacima o nabavi i posudbi. Naslijeđeni fond svjedoči ranu organiziranu nabavu stručne literature za obrazovne potrebe varaždinskih zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog  prosvjećivanja  stanovništva. 

Na daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utjecalo je osnivanje znanstveno-stručnog časopisa Acta Medicorum: glasilo zdravstvenih radnih organizacija sjeverozapadne Hrvatske 1975. godine. Časopis je nastao iz potrebe da se radovima obuhvati aktualna regionalna patologija u suradnji s centrima Bjelovara, Koprivnice i Čakovca i utječe na razvoj medicinske misli u regiji. Glavni i odgovorni urednici tijekom dugogodišnjeg izlaženja bili su Vladimir Cvetnić, Predrag Grims, Miroslav Pospiš, Ivan Pavliček i Ivan Kolar. Knjižnica je za potrebe bavljenja znanstvenim radom pribavljala stručne domaće i inozemne časopise i oformila bogat knjižnični fond. 

Knjižnica se iz sindikalne dvorane 1978. seli u podrumske prostore nove kirurške zgrade, a postepeno se ostvaruju uvjeti za centralizaciju građe: „Stari knjižni fond je stalno popunjavan i do danas  broji oko 10 000 naslova smještenih najvećim dijelom u prostoru knjižnice. Oko trećine naslova nalazi se u priručnim odjelnim bibliotekama bolnice odnosno Medicinskog centra. Od osnutka do 1990. godine Medicinski centar Varaždin primao je oko 150 inozemnih biomedicinskih časopisa i oko 90 domaćih. Knjižnica surađuje sa Zentralbibliothek der Medizin iz Kölna, pa se može koristiti s još oko 8000 biomedicinskih časopisa i monografija. Raspolaže i bazom podataka Medline od 1982. do 1992.“ (Živković, R.) Knjižnica se s fondom inozemnih časopisa uključuje u Sistem biomedicinskih naučnih informacija SBMNI koji omogućuje dijeljenje resursa istovrsnih knjižnica u Jugoslaviji, a potom u Katalog biomedicinske periodike u hrvatskim knjižnicama od 1991. do 2001. godine. 

Dolaskom prof. Vida Lončarića na mjesto voditelja knjižnice 1982. god. započinje nova faza u stručnom razvoju. Monografije se klasificiraju prema rubrikatoru Medinform i pohranjuju na kataložnim listićima u abecednom i predmetnom  katalogu, a kontinuacija periodike vrši se prema vlastitom sustavu, preinačenom Kardeksu. Izrađuju se bibliografije radova Acte Medicorum u kojoj je je od 1975. do 2006. godine, tj. prestanka izlaženja, objavljeno 697 radova, a u pisanju sudjelovalo preko 1200 autora. Kao pomoćno osoblje u knjižnici radile su gđa. Alica Vučić a potom gđa. Lidija Herceg.  

Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice elektroničkog izdavaštva bitno su utjecali na daljnji razvoj i poslovanje knjižnice. Promjena načina znanstvenog komuniciranja uvjetovali su planiranje i uvođenje mrežnih usluga te pristup e-izvorima. Reorganizacija fonda kojoj se pristupilo 2008. godine zbog potrebe usklađivanja knjižničnog poslovanja s međunarodnim standardima trajala je dvije godine, a uključivala je nabavu knjižničnog programa Metelwin i ustrojavanje zbirki i usluga knjižnice u novom mrežnom okruženju. Za obradu građe koristi se međunarodna NLM klasifikaciju, (National Library of Medicine Classification) Nacionalne knjižnice medicine u SAD-u, za predmetnu obradu predmetnice tezaurusa Medical Subject Headings - MeSH te ISBD standardi za kataložne opise. Izrađen je javno dostupan katalog i mrežne stranice s namjerom edukacije i poticanja korisnika na samostalno korištenje mrežnih biomedicinskih izvora.

Knjižnični fond obuhvaća zbirku monografija i serijskih publikacija u tiskanom obliku i pristup e-bazi kliničkih izvora UpToDate. Pristup indeksnim publikacijama i zbirkama časopisa s nacionalnom licencom u elektroničkom obliku (Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu) korisnicima je dostupan posredno, kroz uslugu knjižnice. 

U knjižnici se posebna pažnja posvećuje prikupljanju, očuvanju i izgradnji posebnih zbirki u tiskanom i digitalnom obliku koje u povijesnom kontekstu prate razvoj bolničke djelatnosti i zdravstva varaždinskog područja. Time smo otvorili prostor za baštinski pristup povijesnoj građi koja je simbolički kapital ustanove. Njena se vrijednost generira dugoročno jer svedoči institucionalni identitet, razvoj i kontinuitet u radu. 

Specijaliziran fond iz biomedicine dostupan je djelatnicima bolnice i vanjskim korisnicima: srednjoškolcima, studentima i djelatnicima srodnih institucija. 

Marina Sakač, prof., dipl.bibl.